Sofisticirana civilizacija živjela je na području koje je danas poznato kao jugoistočni Meksiko, čitav Belize, Gvatemala te zapadni dijelovi Hondurasa i El Salvadora, gdje su Maje živjele od 2. stoljeća prije Krista do 1697. godine kada se posljednji grad, Nojpetén, predao tijekom španjolskog osvajanja regija.
Civilizacija Maja, obavijena misterijom, poznata je nadaleko po složenom sustavu pisanja kao i po svojoj umjetnosti, kolosalnoj arhitekturi, astronomskom sustavu i kalendaru. U 9. stoljeću ovaj visokorazvijeni narod počeo je napuštati gradove, što je dovelo do propasti njihove civilizacije, a znanstvenici još uvijek ne znaju pravi razlog za to. No, evo pet verzija za koje istraživači vjeruju da su možda prouzrokovale nestanak Maja.
Nenamjerno su sami sebe otrovali
Znanstvenici iz Gvatemale i Sjedinjenih Država tvrde da je strast Maja, koju su oni gajili prema ukrašavanju zgrada crvenim pigmentom, mogla taj narod koštati života. Nedavno je tim analizirao slojeve sedimenata u dva središnja spremnika u Tikalu, pri čemu su otkrili tragove fosfata, cijano-bakterija i žive. Znanstvenici nisu svjesni kako su fosfat i cijano-bakterije upali u slojeve, međutim, znaju kako je živa završila u tim spremnicima.
Drevne Maje obožavale su crvenu boju i intenzivno su je koristili, prilikom ukrašavanja zgrada, zidova, tijekom obreda i sahrana. Crveni pigment dobiven je iz cinobarskih minerala sastavljenih od živinog sulfida. Istraživači pretpostavljaju da je on iscurio u vodene spremnike za vrijeme kišnih oluja.
Međusobno su se pobili
Desetljećima su povjesničari smatrali da su Maje prilično mirne i da su pribjegavale nasilju samo tijekom rituala (u kojima su prakticirali žrtvovanje ljudi). Istraživači se slažu da je došlo do unutarnjih sukoba, ali napominju da oni nisu bili česti. Narativa se promijenila nakon što je tim znanstvenika iz Sjedinjenih Država otkrio dokaze o onome što opisuju kao čin totalnog rata.
Tim je pronašao drevni natpis u gradu Naranjo koji se nalazi u današnjoj, modernoj Gvatemali. Tekst je govorio o nizu vojnih kampanja protiv susjednog kraljevstva zvanog Bahlam Jol. Prema natpisu, grad je spaljen 697. godine. Incident se dogodio godinu dana nakon što je drugi grad uništen vatrom.
Velika suša
Promjene klime jedan su od očitih uzroka propasti civilizacije Maja. 2018. međunarodni tim znanstvenika iz Britanije i Sjedinjenih Država odlučio je potvrditi ili opovrgnuti ovu teoriju. Proveli su analizu izotopa unutar jezera Chichancanab u Meksiku, kako bi otkrili koliko se oborina povećavalo ili smanjilo tijekom razdoblja ”Terminal Classica”, doba kada su drevne Maje počele napuštati gradove.
Otkrili su da je tijekom tog razdoblja godišnja količina oborina bila niža, između 50 i 70 posto, dok se vlaga smanjila za 2-7 posto. Ranija izvješća tvrdila su da tijekom razdoblja Terminal Classica da središnji gradovi nisu vidjeli kišu nekoliko desetljeća, zbog čega su Maje krenule u džunglu.
Prehrana zasnovana na bilju
Ova verzija posljedica je hipoteze koju smo gore spomenuli. Američki znanstvenici otkrili su da su tijekom vrhunca civilizacije (8. st. poslije Krista) i bogate i siromašne Maje imale vrlo raznoliku prehranu, koja se sastojala od biljaka i životinja. Međutim, tijekom nekoliko stoljeća njihova prehrana se sužavala, što je dovelo do toga da Maje sve više i više favoriziraju prehranu na bazi biljaka, usredotočenu na kukuruz ili kukuruzni škrob. Trend nove prehrane navodno je pokrenuo viši sloj civilizacije.
Nakon što je velika suša pogodila regiju, to je moglo imati devastirajuće posljedice po usjeve, što je onda moglo dovesti do gladi i posljedično, do napuštanja gradova.
Nekoliko gore spomenutih faktora
Znanstvenici također pretpostavljaju da je na nestanak Maja moglo utjecati nekoliko faktora. Oštra suša mogla je rezultirati glađu u nekoliko gradova, što je zauzvrat moglo rezultirati ratovima između kraljevstava, što je tada moglo natjerati drevne Maje na napuštanje gradova, što je onda kasnije rezultiralo postupnim nestankom civilizacije.